Integrirati procese zaboravljanja u aktualne modele pamćenja. Razlikovati teorije pamćenja. Analizirati procese koji su uključeni prilikom pamćenja novih i dosjećanja starih informacija. Utvrditi biološke osnove pamćenja. Izložiti nove spoznaje, istraživanja i zaključke u području pamćenja.

Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Wilhite, S.C; Payne, D.E. (1992). Learning and Memory: The Basis of Behaviour. Needham Heights; Mass: Allyn and Bacon. (str. 1-22, 175-309) 
• Howard, R.W. (1995). Learning and Memory: Major Ideas, Issues and Applications. Westport, Connecticut: Preager. (str. 1-211)

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminari, kolokvij)
• Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

 
Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:

1. kolokvij – 30%
2. kolokvij – 30%
seminarski rad – 10% 
2. Završni pismeni ispit – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova 
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova 
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova 
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova 
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova