1. Ovladati temeljnim pojmovima iz filozofije i teologije povijesti; 2. Prepoznati temeljne duhovne elemente i procese oblikovanja hrvatskoga identiteta i njihove nositelje; 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa; 4. Razvijati analitičko i sintetičko mišljenje; 5. Koristiti se stečenim znanjima i razumijevanjem u daljnjem studiju i stručnom radu nakon završetka studija; 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad; 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje; 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi.

Karl Lőwith, Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb 1990; Edurad Kale, Hrvatski kulturni i politički identitet. Panliber 1999; Filip Lukas, Hrvatska narodna samobitnost, Zagreb, 1997; Milan Šufflay, Izabrani politički spisi, Zagreb, 2000; Božidar Petrač, Duhovne odrednice hrvatske književnosti, Croatica christiana periodica, 19/1995, 36, 77-94.

Hans Urs von Balthasar, Teologija povijesti, zagreb 2005; Jacques Maritain, Filozofija povijesti, Zagreb, 1990; S. Kljajić, Nikada Više Jugoslavija, Zagreb, 2017; Ivo Pilar. Usud hrvatskih zemalja. Consilium 1997. Zbornik Matice hrvatske o 1000. godišnjici Hrvatskoga Kraljevstva, Zagreb 1925. Tematski odgovarajuća književna djela iz biblioteke Hrvatska katolička baština XX. st.; antologije hrvatskoga domoljubnog pjesništva. Vladimir Lončarević, Povijesna uloga Crkve u govorima prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Obnovljeni Život  70/2015, 1, 69-83.; Vladimir Lončarević, Godina i vječnost. Zagreb 2024.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i održano izlaganje te predana pisana verzija;

Stjecanje minimalnog uspjeha tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1, kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni).

Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada (kolokvija) je:
nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.